PET ČINJENICA – Recep Tajip Erdogan je već PREPORODIO TURSKU – hoće li njegova pobjeda doprinijeti stabilizaciji Balkana i BiH?

Recep Tajip Erdgoan, jedan od najvažnijih političkih lidera u svijetu posljednjih više od deceniju, suočava se sa, možda, najtežim izazovom u svojoj već 15 godina dugoj misiji preporoda Turske. Od kada je 2003. godine preuzeo vlast u državi koja se desetljećima bori sa ekonomskim problemima, marionetskim vladama, nestabilnošću i unutrašnjim podjelama, Erdogan je Turskoj donio reforme, napredak i stabilnost kakvu ova država nije vidjela još od osnivanja republike.

CIJELI SVIJET SA PAŽNJOM PRATI IZBORE

Izbori koji su danas održani smatraju se, uprkos sporadičnim kritikama, ipak, najdemokratskijim u historiji Turske, ali i u široj regiji gdje se maloazijski div nametnuo kao najsnažnija politička, ekonomska i vojna sila.

Erdoganovu borbu da na izborima stekne dodatni kredibilit, podršku naroda i jedinstvo za nastavak krupnih promjena u državi sa više od 80 miliona stanovnika, koja ima izuzetno važnu globalnu ulogu i najbolju stratešku poziciju, sa velikim zanimanjem, posmatra cijeli svijet.

ERDOGAN JE ZAUVJEK PROMIJENIO TURSKU

Nema nikakve sumnje da je ovaj političar, bivši gradonačelnik Istanbula i veliki prijatelj BiH, zauvijek promijenio svoju domovinu i snažno utjecao na brojne okolne zemlje i regiju Bliskog istoka. Turska je uz Erdogana na međunarodnom planu stekla samopouzdanje, vratila zasluženo mjesto jedne od najvažnijih svjetskih, a posebno muslimanskih sila te lider u demokratskom razvoju regije.

Država koja je podnijela najteži teret najveće izbjegličke krize u historiji prihvativši milione migranata iz Sirije, država koja svake godine izdvaja milijarde dolara za međunarodnu pomoć i projekte, Turska je, unatoč prigovorima na kršenja ljudskih prava, bez sumnje na čvrstom putu napretka i to pod Erdoganovim vodstvom.

Kao članica Sjevernoatlanskog saveza (NATO) i moćna vojna sila koja upravo ovih dana kupuje najnovije američke lovce i ruske raketne sisteme, zvanična Ankara izrasla je u faktor stabilnosti u kojeg otvorenih očiju gledaju milioni muslimana iz nestabilnih regija i ratom zahvaćenih područja. Nakon više desetljeća, konačno se na svjetskoj sceni, suštinski i formalno, za neka važna pitanja pita i jedna većinski muslimanska država.

SNAŽNA VEZA SA BiH

Erdoganov uspon snažno je vezan i za period borbe za odbranu Bosne i Hercegovine kada je on, tada perspektivni nadolazeći političar bio jedan od rijetkih koji se javno zalagao za snažniju političku, humanitarnu i ekonomsku pomoć BiH. Upravo tada se Erdogan povezao i sa Alijom Izetbegovićem, prvim predsjednikom nezavisne RBiH sa kojim je razvio prijateljski odnos koji je njegovan sve do Izetbegovićeve smrti.

Čim je došao na vlast u Turskoj, Erdogan je promijenio, do tada uglavnom hladan odnos Turske države prema našoj zemlji. Već godinama Turska uporno jača ekonomsku, kulturnu, razvojnu i političku saradnju sa BiH, ali i sa drugim državama u regiji. Realizirali su nebrojene projekte pomoći i razvoja, a investicije su bazirane na ekonomskim kriterijima i uglavnom su uspješne. Erdoganova Turska je snažan saveznik BiH na putu ka Evropskoj uniji posebno na putu ka Sjevernoatlanskom savezu (NATO) gdje je već dugo najsnažnijih zagovornik proširenja.

Prema posljednjim rezultatima istraživanja Međunarodnog republikanskog instituta (IRI) iz Washingtona, ulogu Erdoganove Turske većina državljana BiH smatra najpozitivnijom u poređenju sa SAD, Rusijom i Saudijskom Arabijom. Čak 28 posto Srba i 39 posto Hrvata smatraju ulogu Turske uglavnom ili djelomično pozitivnom. Kada je riječ o Bošnjacima, čak 76 posto njih smatra Tursku izuzetno pozitivnom.

POSLJEDICE PO REGIJU

Erdoganova pobjeda na ovim izborima i nastavak jačanja i razvoja Turske može imati samo pozitivne posljedice po Bosnu i Hercegovinu i Balkan u cijelini. Brojne mogućnosti kooperacije, infrastrukturnih projekata, veće i važnije investicije i čvršće povezivanje naroda i građana ne mogu imati nikakve negativne posljedice. Turska je kao i sve države regije na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, ona je dio euroatlanske zajednice, i nema nikakvih otvorenih pitanja sa nekom od država regije.

Njena specifičnost, u odnosu na recimo rastući utjecaj nekih drugih sila u regiji, jeste što najsnažnije zagovara jedinstvo, integritet i na koncu razvoj Bosne i Hercegovine. Sam Erdogan, kao jedan od globalnih političkih lidera možda je jedini koji na tom nivou gaji ne samo interes, nego i određenu pozitivnu emociju prema BiH, posebno prema periodu odbrane i izgradnje njene državnosti. Taj prijateljski odnos je vrijednost od koje Sarajevo ne treba niti smije zazirati. Naprotiv, Erdoganova Turska nije Osmansko carstvo, niti se o sudbini država sada odlučuje na Berlinskom kongresu.

KRUPNE REFORME PROIZVODE I SNAŽAN OTPOR

Problemi i podjele koje su, u ovom izbornom periodu u Turskoj, primjetni posljedica su, kako se smatra u velikoj mjeri teških reformskih procesa koji su pokrenuti u posljednje vrijeme. Nakon desetljeća političkih potresa, dubokih neslaganja i parcijalizacije društva, zaočekivati je da će se procesi koje Erdogan predvodi naći na meti kritika, snažnog otpora i opstrukcija. Političke reforme se mogu provesti relativno brzo ako postoji volja, ali društvene traju duže. Današnja Turska je ostvarila ogroman napredak u demokratizaciji i ljudskim pravima  uprkos kritikama Brisela.

Nema nikakve sumnje da je snažna Turska u široj regiji gdje međunarodne sile igraju najvažniju ulogu, neka nova realnost, a za neke i novi problem.

Sa Erdoganom na čelu Turska će nastaviti taj put, sačuvati stabilnosti i kontinuitet razvoja. Svaki drugi ishod mogao bi značiti neželjene izazove i neizvjesnosti, ne samo u Turskoj i na Bliskom istoku, nego i u našoj regiji.