SPREMA SE SMJENA Papa Franjo protiv ustaštva – Bosanac iz Tomislavgrada bit će novi čelnik Katoličke crkve u Zagrebu?

Nakon što je hrvatski tjednik „Globus“ plasirao saznanja da poslije dva desetljeća kardinal Josip Bozanić odlazi sa zagrebačkog Kaptola,  u vjerskim krugovima te države, kao i u Vatikanu, uvelike se najavljuje mogućnost da bi novi  poglavar Crkve u Hrvata mogao biti Dražen Kutleša (49), rodom iz Tomislavgrada, piše istraživački centar NICK.

Iz mnogo izvora, od Kaptola do Vatikana, „Globus“ je dobio potvrde da vrijeme Josipa Bozanića istječe i „da je njegov odlazak samo pitanja vremena“. Nije poznato hoće li se to desiti do kraja godine ili kasnije, ali su svi kategorični da je „smjena Bozanića gotova stvar“!

Hrvatski mediji, pak, tvrde da su se složile „menoge kockice“ koje Kutleši ovaraju vrata Zagrebačke nadbiskupije.

„Koja sreća da to bude Kutleša“, redom su rekli „Globusu“ ugledni svećenici.

Dražen Kutleša, biskup ordinarij Porečko-pulske biskupije, rođen je 25. septembra 1968. godine u Tomislavgradu. Nakon završenog sjemeništa u Dubrovniku nastavlja studij filozofije i teologije u Bogoslovnom sjemeništu u Sarajevu. Za svećenika je zaređen  29. juna ratne 1993. za Mostarsko-duvanjsku biskupiju.

On je 1994. postao je bakalaureat pri Teološkom fakultetu u Zagrebu, a 2001. na Papinskom sveučilištu Urbanianumu postigao je doktorat iz kanonskog prava. Do 2006. godine uglavnom je bio na području naše zemlje.

Od 1993. do 1995. bio je župni vikar u mostarskoj katedrali. Od 1998. do 2006. bio je redom: župni upravitelj u Grudama, docent kanonskog prava na Teološkom institutu u Mostaru, vicekancelar u biskupijskoj kuriji, član zbora konzultora i prezbiterskog vijeća, član Komisije Iustitia et pax Biskupske konferencije BiH.

Imenovanje biskupa koadjutora Porečke i pulske biskupije iznenadilo je većinu svećenika ove biskupije, a mnogi su to interpretirali povezujući imenovanje msgr. Dražena Kutleše biskupom koadjutorom s imovinskim sporom oko samostana u Dajli. Dana 10. decembra 2011. zaređen je za biskupa. Govori talijanski, njemački i engleski jezik.

U međuvremeu, kardinal Bozanić nema mnogo prijatelja u Vatikanu. Prema određenim saznanjima, Bozanića su najviše koštali izvještaji monsignora Alessandra D'Errica, nekadašnjeg apostolskog nuncija u BiH, te Crnoj Gori i Hrvatskoj. Također, špekuliralo se da u Vatikanskoj banci drži milione.

D'Errico je kritizirao Bozanića i „tvrde hrvatske biskupe“ koji „novoj vatinakskoj postavi nikao nisu bili omiljeni“.

Pogotovo ne oni koji su koketiral s ustaštvom.

Priče o jačanju desnih krugova u Hrvatskoj, duhu revizionizma i glorificiranja režima Ante Pavelića, samo su dobro došle papi Franji koji, očito, ne želi ponoviti grške Crkve iz prošlosti.

„To nije bilo drago ni samom papi Franji, a uskoro je uslijedio i odlazak nekolicine biskupa iz stare garde i dolazak novih, po volji samog pape“, navodi „Globus“.

Ne slučajno i apostolski nuncij D'Errico se družio sa prodemokratskom političarkom Vesnom Pusić, što je u konzervativnim, desnim krugovima u Zagrebu izazivalo negodovanja, pa čak i tvrdnje da „papa ne razumije Hrvate“.

No, dakako, apostolski nuncij očito nije bio neupućen, već je to bio signal Vatikana.

Također, vatikanski izvori tvrde da papa Franjo želi otvoriti Crkvu i prema Rusiji, a „on vodi preko Zagreba do Beograda“. U to se nimalo ne uklapaju insistiranja Crkve u Hrvata da kontorverzna povjesna ličnost, Alojzije Stepinac, bude proglašen svecem. Štaviše, papa Franjo je i sam u tom pogledu bio veoma uzdržan.

Vatikanski krugovi su  za to vrijeme, što potvrđuju i saznanja „Globusa“, diskretno puštali priču da je i sam karinal Bozanić „dio stare garniture“, a da nova generacija hrvatskih biskupa“ mora biti otvorenija, jasnija prema prošlosti i spremna na promjene u samoj Crkvi“.