BiH čekaju teški dani: Vlast uzima separatistički blok Dodik-Čović i anti-SDA alijansa na čelu sa Nikšićem, Kojovićem, Kukićem, Konakovićem…?

Bosna i Hercegovina, sudeći prema političkim kretanjima nakon oktobarskih izbora, ulazi u politički vrlo nestabilan period u kojem će bošnjački, a time i državničk politički faktor biti dodatno oslabljen, dok će srpski i hrvatski separatizmi učvrstiti pozicije, pokazuje analiza Nezavisnog istraživačkog centra NICK.

Poremećaji u delikatnom odnosu snage i moći tri konstitutivna naroda i njihovih političkih predstavnika, pokazuje višegodišnje iskustvo, negativno se odražavaju na ukupni napredak države u ekonomskom razvoju te evroatlanskim integracijama. Nestabilna vlast teško donosi odluke, a bez prohodnosti i funkcionalnosti svih nivoa vlasti u BiH nema političkog, a time ni ozbiljnog ekonomskog napretka.

Svi u blokovima, samo SDA sama

Formiranje vlasti u BiH započelo je konstituiranjem dijela kantonalnih skupština i inauguracijom članova Predsjedništva BiH, ali će proces, potpuno je jasno, trajati i narednih nekoliko mjeseci.

Prva postizborna koalicija koja je sklopljena je bila ona koja se bazira na stavu nekoliko manjih političkih stranaka, uglavnom nastalih od SDA, da ne žele formirati vlast sa Strankom demokratske akcije, koja je relativni izborni pobjednik na svim nivoima. Blok ima određeni mandatni kapacitet, posebno u većinski bošnjačkim kantonima.

Potom je formiran blok tzv. lijevih stranaka u kojem su SDP, DF i Naša stranka. Najjači adut ovog bloka je Željko Komšić, koji je osvojio mjesto u Predsjedništvu BiH pobijedivši Dragana Čovića, lidera Hrvatske demokratske zajednice BiH. Vrlo vjerovatno, vlast će biti teško formirati bez njih, ponajviše zahvaljujući Komšićevoj poziciji u Predsjedništvu BiH.

Uspostavljen i je dogovor o koaliciji HDZ i Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika. Taj blok političkih predstavnika bosanskih Srba i Hrvata će biti nezaobilazni faktor u formiranju vlasti, ne samo na državnom, nego i na entitetskom nivou, kao i na nivou velikog broja kantona.

Jedina stranka koja je ostala van tih postizbornih političkih blokova je SDA, koja samostalno ima kapacitet da bude okosnica vlasti na svim nivoima. Jedini način da SDA ostane van vlasti, odnosno u opoziciji u potpunosti, jeste da se udruže sva tri pomenuta bloka.

Dominantna ideja je protiv SDA

Upravo, takva ideja dominira postizbornom političkom scenom u BiH. Većina dosadašnjih saveza uspostavljeno je na ideji izbacivanja SDA, najjače bošnjačke političke stranke iz vlasti. To je ono što, prema izjavama čelnika tih partija povezuje lijevi blok i blok manjih političkih stranaka iz bošnjačkih kantona.

Nema apsolutno nikakve dileme da će, ukoliko dođe do konačnog koaliranja ljevičara i bloka manjih stranaka u kojem su između ostalih Narod i pravda, PDA, NBL, NB, itd…, oni vrlo lako u pokušaju izbacivanja najjače bošnjačke stranke iz vlasti, pronaći partnere u savezu Dodik – Čović.

Oni sasvim ispravno procjenjuju da će svoje političke ciljeve mnogo lakše sprovoditi ukoliko za političkim stolom u ime Bošnjaka bude sjedilo sedam, osam ili devet predsjednika različitih političkih stranaka na čelu sa Nerminom Nikšićem, predsjednikom SDP-a koji je na izborima dobio nešto više od pet hiljada glasova!

Ko će na megdan Dodiku i Čoviću

Anti-SDA blok, ukoliko bude do kraja formiran, imat će pred sobom težak izazov da imenuje državnu vlast, provodi teške reforme poput izmjena izbornog zakona i ustavnih promjena, vodi evropske integracije, velike regionalne projekte, a da uz sebe nema jednog člana Predsjedništva BiH – Šefika Džaferovića kojeg ostavljaju u opoziciji.

Istovremeno, postavlja se pitanje kako će blok od velikog broja stranka različitog kapaciteta funkcionirati u stalnim, gotovo svakodnevnim pregovorima sa Dodikom i Čovićem koji imaju, ustavom zaštićen, veliki komad vlasti i politiku koja, najblaže rečeno, nije „probosanska“.

Anti-SDA blok ima tijesne većine u dijelu većinski bošnjačkih kantona, i velike su šanse da će se ta ideja zadržati samo na tom nivou, obzirom da omogućava kontrolu vrlo izdašnih kantonalnih budžeta.

Loše iskustvo Alijanse za promjene

Ovo nije prvi put da se u BiH formira koalicija na bazi namjere da se SDA izbaci iz vlasti. To je učinjeno i 2000. godine, kada je napravljena Alijansa za promjene, bez SDA.

Tokom manje od dvije godine vlasti Alijanse, BiH je upala u jednu od najvećih postdejtonskih kriza – tada je formirana tzv. Hrvatska samouprava što je bio pokušaj nasilnog stvaranja trećeg entiteta koja je slomljena snažnom intervencijom međunarodne zajednice i SFOR-a.

Sličan pokušaj formiranja vlasti BiH bez najjače bošnjačke političke stranke će, zasigurno, poremetiti balanst i donijeti period nestabilnosti, blokade reformi i obustavljanja niza započetih razvojnih projekata. Neki, očito, smatraju da je taj eksperiment opravdana žrtva kako bi došlo do dugo očekivanih velikih promjena u Bosni i Hercegovini.

Pitanje je samo da li bi takve velike promjene, uz koaliciju bloka Dodik-Čović i anti-SDA bloka – bile bolje ili gore za Bosnu i Hercegovinu?

Nepovoljne okolnosti

Tim prije što, okolnosti na međunarodnoj političkoj sceni nisu ni izbliza povoljne po BiH, niti postoji snažan interes međunarodnih faktora da podrže reforme.

Zagovornicima anti-SDA bloka očito nije jasno da izbacivanjem SDA iz vlasti ne izbacuju samo jednu političku stranku, nego odbacuju veliki dio bošnjačkog političkog i biračkog tijela bez kojeg će, bez sumnje, biti znato teže graditi i čuvati Bosnu i Hercegovinu. No, postavlja se pitanje da li je to njima cilj i hoće li to biti zajednički nazivnik za buduću koaliciju sa Dodikom i Čovićem?