Hoće li Dodikov prijatelj postati specijalni predstavnik EU za zapadni Balkan!?

Miroslav Lajčak, odlazeći slovački ministar vanjskih poslova i bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini mogao bi postati prvi specijalni predstavnik Evropske unije za zapadni Balkan.

Ovu informaciju objavio je specijalizirani portal za praćenje evropskih institucija EURACTIV.com uz pojašnjenje da je tu poziciju uspostavila Evropska komisija u saradnji sa Evropskom službom za vanjske poslove (EEAS) za koju je Lajčak kratko radio.

Lajčakov mandat u Bosnu i Hercegovini ostat će upamćen po višegodišnjoj blokadi evropskog puta, a nerijetko je bio optuživan da podržava one snage koje negiraju postojanje, suverenitet i cjelovitost Bosne i Hercegovine i govore o mogućem nestanku ove zemlje i njenoj podjeli.

Zanimljivo je da je uspon Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH kao i Dragana Čovića, lidera HDZ BiH te njihovo snažno povezivanje počelo upravo u mandatu Lajčaka kao visokog predstavnika.

Slovački je političar u javnosti uvijek promovirao evropski put, ali je primao priznanja u Banja Luci i počasni doktorat u Mostaru.

Relevantni diplomatski izvori su prije nekoliko godina vrlo precizno izvještavali o tome kako je upravo Lajčak spasio Dodika od smjene zbog kršenja Dejtonskog sporazuma.

Izvori Nezavisnog istraživačkog centra NICK u Briselu ističu da se Lajčak predstavlja kao osoba koja izuzetno dobro poznaje Balkan, a posebno BiH te je jedan od rijetkih koji pokazuje interes.

Međutim, njegovom utjecaju se često suprotstavljao Berlin, London, te države poput Holandije. Ali, u vrijeme kada EU gubi kompas u vanjskoj politici Lajčak pronalazi način da se vrati na Balkan i u BiH.

Šta će za BiH značiti postavljanje Dodikovog prijatelja na poziciju specijalnog predstavnika EU za zapadni Balkan veliko je pitanje. Sigurno je da će Lajčak ako bude imenovan morati uvažiti stavove država članica, te neće moći samostalno djelovati u potpunosti.

– Imenovanjem specijalnog izaslanika aktuelno rukovodstvo Evropske komisije i Vijeća EU se želi rješiti problema BiH, odnosno prebaciti odgovornost na drugog, jer jednostavno nema volje niti ideje kako se baviti kompliciranim problemima unutar BiH gdje se prelamaju utjecaji SAD, Rusije, Turske, Kine i drugih velikih sila – navodi izvor Nezavisnog istaživačkog centra NICK.

Podsjećamo, EU do sada nije imala specijalnog predstavnika za region koji pokazuje aspiracije za članstvo u EU, a pregovori Beograda i Prištine vođeni su uz posredovanje Federice Mogherini, bivše visoke predstavnice EU za vanjske poslove i sigurnost.

Beograd i Priština su uz posredovanje Brisela vodili dijalog sa ciljem postizanja sveobuhvatnog sporazuma, međutim, dijaloga nema više od godinu dana. Prekinut je krajem 2018. godine kada je Priština uvela takse od 100 posto na robu iz Srbije i BiH.

Poslije taksi, nova kočnica su bili izbori, najprije evropski u maju 2019. godine, a zatim i na Kosovu u oktobru, dok u Srbiji tek slijede izbori.

Od prije nekoliko mjeseci i Sjedinjene Američke Države imaju specijalne predstavnike u regionu – Matthew Palmer je postavljen za specijalnog predstavnika državnog sekretara Mikea Pompea za zapadni Balkan, a Richarda Grenella predsjednik SAD-a Donald Trump imenovao je za specijalnog predstavnika za dijalog Beograda i Prištine.