Kako se formira vlast u BiH: Ko podiže cijenu, ko prodaje mandate, a kome su kantonalni budžeti važniji OD USPOSTAVLJANJA FUNKCIONALNE DRŽAVE?

Formiranje vlasti u Bosni i Hercegovini, zbog ustavne strukture nikada nije išlo glatko niti brzo, pa neće ni nakon oktobarskih općih izbora. Tim prije što nakon direktnih izbora koji su održani prije više od dvije sedmice, tek počinju indirektni izbori kada se biraju delegati u domove naroda i Vijeće naroda manjeg bh. entiteta.

Preuranjene najave o uspostavljanju parlamentarnih većina na bilo kojem nivou, pokazuje analiza Nezavisnog istraživačkog centra NICK su, uglavnom pokušaji vještačkog jačanja pregovaračke pozicije i podizanja „cijene“ za predstojeću političku trgovinu. Veliki je broj malih stranaka ponovo ušao u parlamente sa po jednim, dva ili tri zastupnika te su oni i prvi krenuli u isticanje svih cijena i uvjeta sa namjerom da izvuku što je moguće više političkog utjecaja, kojeg onda kasnije pretoče u finansijsku korist.

Kako se formira vlast

Izjave pojedinih političkih lidera o programskim koalicijama, nemaju apsolutno nikakav značaj kada je u pitanju formiranje vlasti na državnom i entitetskom nivou, pa ni na nivou većine kantona u Federaciji.

Funkcionalna vlast na državnom nivou se, pokazali su to svu protekli opći izbori, može uspostaviti samo na bazi dogovora većinskih parlamentarnih blokova ili stranaka tri konstitutivna naroda, i to na bazi evropskog puta i unaprijed dogovorenih reformi. Dakle, nema nikakve dileme da će vlast na državnom nivou biti fomirana na osnovu nove reformske agende i to uz pomoć i koordinaciju Evropske unije.

Tu neće biti prostora za izostavljanje niti jedne od najjačih nacionalnih stranaka SNSD, HDZ i SDA, niti za izostavljanje Demokratske fronte koja ima člana Predsjedništva BiH. Bilo kakav pokušaj da se jedna od ovih stranaka izostavi onemogućila bi funkcioniranje državnih vlasti i sigurno dodatno destabiliziralo BiH. Ostavljanje jednog ili više članova Predsjedništva BiH u opoziciji, značajno bi narušilo funkcionalnost države i potpirilo aspiracije onih kojima je cilj dokazati da ova država nema budućnost.

Nova Alijansa izaziva novu hrvatsku samoupravu

Vlast u entitetima bi, očekivano, trebala biti formirana po sličnom modelu kao i u državi kako bi Reformska agenda 2, koja je već u pripremi, mogla biti implementirana. U Federaciji BiH će pregovori biti tvrdi i ogorčeni, tim prije što je HDZ ogorčen zbog gubitka fotelje u Predsjedništvu BiH. Međutim, Dragan Čović je, iskustvo je pokazalo, pragmatičan političar koji manipulira tenzijama.

Međutim, ukoliko bude pokušaja da se u FBiH formira neka nova Alijansa za promjene, nije isključeno da Čović pokuša i sa novom hrvatskom samoupravom. Podsjetimo, kada je uspostavljena Alijansa za promjene 2000. godine i HDZ izbačen iz vlasti u FBiH, osnovana je Hrvatska samouprava koju je na koncu slomila međunarodna zajednica uz veliku pomoć SFOR-a.

Ni u manjem bh. entetu Miloradu Dodiku neće biti lahko sa partnerima koji povisuju cijenu koalicije, ali su male šanse da dođe do promjene u odnosu na protekli mandat.

Ljevice ima samo gdje su Bošnjaci većina

U kantonima je situacija „šarena“, ali i tu postoje aksiomi strukturalne prirode koji diktiraju u velikoj mjeri način formiranja vlasti. Postoje kantoni u kojima se mora poštovati paritet između predstavnika Bošnjaka i Hrvata, te će parlamentarne morati biti formirane po modelu koji se pokazao funkcionalan u proteklim izbornim ciklusima. Zbog pomenutog ogorčenja HDZ stvari bi mogle ići teže i sporije, a spinovi i manipulacije će biti zastupljenije, posebno u ovom periodu nakon izbora.

Situacija je na prvi pogled najčistija u kantonima gdje Bošnjaci ili Hrvati imaju apsolutnu većinu. Tamo nema pregovora između nacionalnih blokova, pa se otvara prostor za više kalkulacija i neograničenu trgovinu mandatima i koalicijama.

Stranke lijeve orjentacije, dakle, imaju teoretsku šansu da, eventualno, u okviru šire koalicije sa više stranaka predvode vlast samo u Sarajevskom, Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom i eventualno Unsko-sanskom kantonu. Dakle, tamo gdje su Bošnjaci većina.

To su istina i najbogatije jedinice srednjeg nivoa vlasti u BiH i pri tome najprimamljivije. Tamo gdje su Hrvati većina, HDZ ima neospornu većinu i formirat će vlast u tim kantonima.

Kome su važni milioni u budžetu KS, a kome država

Najviše pažnje je privukla situacija u Kantonu Sarajevo, gdje postoji matematička mogućnost i jaka medijska kampanja da se vlast fomira i bez Stranke demokratske akcija (SDA) koja je relativni izborni pobjednik. Za to postoji reklo bi se, „više stotina miliona maraka razloga“ u budžetu kantona kojim je proteklih više od 20 godina, uglavnom, upravljala SDA uz koalicione partnere SBiH, te u posljednjem mandatu SBB i BPS.

No, za to će biti potrebna više nego široka Alijansa stranaka različitih političkih pravaca od lijevih do desnih stranaka što značajno poskupljuje koaliciju, a narušava buduću funkcionalnost takve, eventualne kantonalne vlade. Ali, nije isključeno da zagovornicima formiranja vlasti „preko koljena“ i nije u interesu funkcionalna, nego bilo kakva vlast.

Uprkos tvrdnjama u javnosti, najvažniji proces će biti formiranje državne vlasti, obzirom na okolnosti i stanje u državi, pa potom u entitetima, a tek onda u kantonima gdje je već počela bespoštedna borba za kontrolu nad stotinama miliona maraka vrijednim resursima. Što se tiče takvih, država je „zadnja rupa na svirali“.