Kriza na Ivan Sedlu je najsnažniji udar na ustavni poredak BiH od Dodikovog referenduma: Ima li Rusija prste u ČOVIĆEVOJ IGRI DESTABILIZACIJE?

Nezavisni istraživački centar NICK analizira prve moguće efekte i posljedice kratkotrajne, ali vrlo znakovite krize koja je, kao što je bilo očekivano, okončana intervencijom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i provođenjem državne odluke.

Višesatna kriza na Ivan Sedlu, gdje su pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona zaustavili konvoj sa migrantima koji je išao prema Salakovcu, mogla bi biti, sudeći po činjenicama i očekivanim političkim posljedicama, prijelomni trenutak u riješavanju političkih odnosa u Federaciji BiH.  Nakon održavanja referenduma koji je provela Republika Srpska ovo je najozbiljniji pokušaj podrivanja ustavnog poretka u Bosni i Hercegovini. Ovaj put teško da će proći bez posljedica.

Činjenice o krizi:

  • Operacija prebacivanja migranata sa lokacija u Sarajevu na lokaciju u HNK, odnosno Salakovac, pokazalo se, urađena je potpuno u skladu sa zakonom i ovlaštenjima Vijeća ministara BiH, Službe za strance BiH te drugih institucija. Na vrijeme su i u skladu sa ovlaštenjima obavještene i kantonalne vlasti, te zatražena njihova asistencija.
  • Kantonalne vlade nemaju, u skladu sa Ustavom BiH nikakvih ovlasti u vezi sa pitanjem imigracija i azila što su izričite državne nadležnosti.
  • Ne radi se ni o pitanju evropskih integracija u kojima državne vlasti, u skladu sa Mehanizmom koordinacije trebaju konsultirati kantonalne vlasti.
  • Vrlo lako će biti dokazati da je akt policijskog komesara HNK Ilije Lasića i njegovog nalogodavca bio u potpunosti nezakonit i neopravdan.
  • Višesatna blokada je, očekivano okončana, a odluka Vijeća ministara BiH je provedena.

Politička pozadina:

Antiustavna odluka policije HNK došla je u vrlo osjetljivom političkom trenutku kada se lider HDZ Dragan Čović svojevoljno povukao iz pregovora o Izbornom zakonu, a pregovori o statusu Grada Mostara su ponovo u ćorokaku.

Čović je, nezadovoljan što nema saglasnosti o promjenama izbornog zakona koje bi njegovoj stranci, faktički, unaprijed garantirale presudni utjecaj na vlasti u FBiH, a time u BiH, najavio aktiviranje „plana B“ – bez pojašnjavanja o čemu se radi.

Veza antidržavnog djelovanja policijskog komesara HNK u slučaju prevoza migranata i Čovićevih političkih najava čini se neospornom, tim prije što efektivnu političku kontrolu nad vlastima HNK ima upravo Čovićeva stranka.

Da li su Čović i HDZ na ovaj način htjeli izvršiti pritisak i najaviti svoj budući odnos prema djelovanju državnih vlasti pitanje je na koji će odgovor u prvom redu ovih dana tražiti Ured visokog predstavnika, Delegacija Evropske unije i Američka ambasada u BiH. Čovićevi sagovornici u pregovorima o izbornom zakonu već mjesecima znaju da se lider HDZ služi različitim vrstama pritisaka i ucjena, ponajviše u funkcioniranju Vlade FBiH u pokušaju da progura svoju verziju načina provođenja presuda Ustavnog suda BiH.

Ali, nakon jutrošnje „privremene suspenzije“ državne vlasti, sada će i međunarodnim akterima biti apsolutno jasno  zbog čega je nemoguće prihvatiti izborna pravila kakva Čović želi.

Političke posljedice:

Međunarodna zajednica koja jedina u BiH ima snagu i mehanizme da mijenja i određuje pravila igre i način funkcioniranja vlasti, nakon epizode na Ivan-sedlu, ima jasnu perspektivu o tome kakva kriza može nastati ukoliko Čović u FBiH počne igrati Dodikovu igru.

Amnestiranje Dodika od krivične odgovornosti u slučaju organiziranja neustavnog referenduma možda izgleda kao šansa Draganu Čoviću da, iz svojih motiva, testira, ne samo pravosudne organe BiH, nego i živce međunarodne zajednice. Međutim, Čović ni izbliza nije u tako komotnoj ustavno-pravnoj situaciji kao Dodik, ali čak ni Dodiku nije svjedno što se nalazi u političkoj izolaciji i na crnoj listi SAD. To potvrđuje i činjenica da je blokada na Ivan-sedlu riješena za nekoliko sati.

Mogućnost da i diplomate SAD i Evropske unije protumače ovaj potez policije HNK kao pokušaj državnog udara ili antiustavno djelovanje sa namjerom destabilizacije, i to u sklopu širih Čovićevih aktivnosti i saveza sa Dodikom kao glavnim eksponentom ruske politike u BiH, nanijet će nesagledivu štetu ne samo HDZ BiH nego i zvaničnom Zagrebu!

Sada će biti nemoguće tretirati Hrvate u BiH, odnosno njihove političke predstavnike kao „majoriziranu skupinu kojoj su narušena neka ustavna prava“, te im izaći u susret i dodati nove mehanizme zaštite vitalnih nacionalnih interesa.

Stoga, direktna posljedica današnjih dešavanja, mogla bi biti odluka međunarodne zajednice da putem Ureda visokog predstavnika pripremi modele riješavanja problema provođenja izbornih rezultata u FBiH i provede ih nakon oktobarskih izbora bez saglasnosti domaćih aktera u pogledu izmjena izbornog zakona. Naravno, sa nadom da će poslije izbora biti moguće formirati vlasti i parlamentarne većine koje će doći do sistemskog riješenja, ne samo ovog ustavnog pitanja, nego i niza drugih koja opterećavaju funkcioniranje entitetskih vlasti u BiH.

Upravo bi svjesnost međunarodne zajednice da, uprkos želji da odgovornost preuzmu domaći akteri, mora intervenirati i omogućiti funkcioniranje nekih nelogičnih dejtonskih riješenja, a kako bi se spriječile situacije poput ove na Ivan sedlu, bila ključni korak u riješavanju političkih odnosa u FBiH, ali i onih u BiH. Kao što je Washingtonski sporazum bio temelj za potpisivanje Dejtonskog sporazuma.