OTKRIVAMO Europsko vijeće za vanjske odnose: Slabljenje utjecaja EU na Balkanu budi opasne granične sporove i oživljava nacionalizam!

Ako utjecaj Evropske unije na Zapadnom Balkanu popusti, nacionalistički lideri će pojačati napetosti sa susjednim zemljama. Budućnost Prespanskog sporazuma Sjeverne Makedonije sa Grčkom je ugrožena, a Srpska pravoslavna crkva na Kosovu i u Crnoj Gori mogla bi također pokazati potencijalnu žarišnu tačku, navodi Europsko vijeće za vanjske odnose (ECFR) u najnovijoj analizi stanja u regiji i ističe kako bi EU trebala pokazati svoju opredijeljenost prema zapadnom Balkanu, otkriva Nezavisni istraživački centar NICK.

  • Širenje EU se pokazalo daleko složenijim i neizvjesnijim procesom,sa mnogo višom cijenom nego što se očekivalo. Države koje žele postati članice EU moraju u sklopu procesa priključivanja riješiti sporove koji se tiču tih država. Pitanje bilateralnih problema, uključujući granične sporove koji su posebno bitni na zapadnom Balkanu, pokazalo se kao moćan alat No, francuski veto na pregovore o priključenju za Sjevernu Makedoniju i Albaniju iz oktobra 2019. već je oslabio povjerenje javnosti zapadnog Balkana u EU – navedeno je, prenosi NICK.

Podsjetimo, EU je razvila politiku kojom se podržava postupna integracija država zapadnog Balkana u Uniju. Hrvatska je 1. jula 2013. postala prva od tih sedam država koja je pristupila Uniji, a Crna Gora, Srbija, Republika Sjeverna Makedonija i Albanija imaju službeni status države kandidatkinje.

S Crnom Gorom i Srbijom otvoreni su pristupni pregovori i poglavlja, a Bosna i Hercegovina i Kosovo potencijalne su države kandidatkinje.

ECFR u svom izvještaju između ostalog ističe kako su sporovi na zapadnom Balkanu naslijeđeni u bivšoj Jugoslaviji, gdje razgraničenja između republika nisu uvijek bila precizno definirana.

Kosovo teže od BiH

U daljnjem tekstu ECFR navode se sporovi  između Slovenije i Hrvatske u Piranskom zaljevu, neriješeni imovinski odnosi Kosova i Srbije, Grčke i Albanije, status Srpske pravoslavne crkve, zatim šta je izazvalo napetosti i u odnosima Crne Gore i Kosova sa Srbijom i da na dnevnom redu dijaloga Beograda i Prištine dominiraju pitanja tehničke prirode.

Bosna i Hercegovina nije izuzetak u sporovima, no prema procjeni Europskog vijeće za vanjske odnose, kao jedan dio razloga zbog kojeg naša država još uvijek nije članica EU jeste dugogodišnji institucionalni zastoj, slaba zainteresiranost bosanskohercegovačkih političkih elita za pridruživanje u ovu međunarodnu vladinu organizaciju.

  • U širem smislu, pozitivni utjecaj EU može stupiti na snagu samo ako su vlade zemalja zapravo zainteresirane za pridruživanje EU. Zbog toga su samo rijetki spremni ispuniti zahtjeve EU – pojašnjava ECFR u svom izvještaju.

U tom je pogledu moguće opisati zemlje zapadnog Balkana u skladu s razinom poluge koju EU uživa od njih u rješavanju neriješenih pitanja sa susjednim državama. Bosna i Kosovo još nisu kandidati za EU i daleko su od članstva u EU. Kosovo je i dalje osjetljivije pitanje za EU od BiH.

 

EU je u posljednjem analitičkom izvještaju o Bosni i Hercegovini ocijenila da su bilateralni odnosi između Bosne i Hrvatske općenito dobri, ali je također istaknula postojanje „otvorenih pitanja koja se tiču ​​granične linije na kopnu i moru“.  Hrvatska i Bosna i Hercegovina osporavaju svoju pomorsku granicu koja se proteže između poluotoka Pelješca na hrvatskoj strani i poluotoka Klek na bosanskoj strani. Dvije zemlje su 1999. godine potpisale sporazum o granici, ali pitanje nije riješeno.

Bosna ima i drugih graničnih sporova s ​​Hrvatskom u blizini Bihaća, uz rijeku Unu kod Kostajnice i u blizini Martin Broda.

Daljnja problemska pitanja između Hrvatske i Bosne uključuju i hrvatske prigovore povezane sa nedostatkom predstavništva Hrvata u državnim institucijama i općim statusom Hrvata u Bosni, navodi se u izvještaju ECFR.

EU smatra da su bilateralni odnosi između Bosne i Hercegovine i Srbije dobri, ali navode potrebu zaključenja pregovora o razgraničenju granice.

Bosna i Hercegovina i Srbija osporavaju teritoriju uz rijeku Lim, koja se nalazi na donjem toku rijeke Drine. Lim teče iz Crne Gore kroz područje Sandžaka, prelazeći granicu Srbije i Bosne i ostavljajući nekoliko srpskih i bosanskih sela praktično u drugoj zemlji. Granica također dijeli dvije hidroelektrane, “Zvornik” i “Bajina Bašta”, te područje koje se nalazi duž željezničke pruge Beograd-Bar. Elektrane službeno pripadaju Srbiji, ali granica koja se nalazi usred rijeke prelazi brane i akumulativna jezera koja opslužuju postrojenje. Zaključivanje sporazuma o razmjeni zemljišta bilo bi rješenje za to, ali dvije zemlje do sada nisu postigle nikakav dogovor.  Ovdje, opet tvrdi ECFR unutrašnja neslaganja  bosanskih institucija koče rješavanje ovog pitanja.

Službeni jezik

EU ocjenjuje i odnos između Kosova i Bosne i Hercegovine i napominje da nema zvaničnih odnosa između ove dvije zemlje, jer Bosna i Hercegovina ne priznaje nezavisnost Kosova i održava strogi vizni režim. S druge strane Kosovo je uvelo 100 postotne carine na proizvode iz BiH i na taj način dodatno otežalo mogućnost dogovora. Vođenje dobrosusjedskih odnosa obaveza je obje države prema politici uvjetovanja EU, tako da se sadašnji zastoj mora riješiti ako se dvije države žele približiti članstvu u EU. Smatraju kako bi BiH trebala potpisati sporazum sa Kosovom kako bi se omogućilo slobodno kretanje ljudi na obje teritorije na osnovu lične iskaznice, no nedovoljna politička volja produžava evidentan jaz u odnosima država.

  • Ulazak u Europsku uniju donosi određene prednosti našoj državi. Neke od tih su jačanje stabilnosti države, zvanični jezik države postaje ravnopravni službeni jezik EU, gdje svi dokumenti moraju biti objavljeni i na bosanskom jeziku, a samim tim, građani se mogu europskim institucijama obraćati na svom maternjem jeziku. Također uslaskom u EU građani iz BiH moći će se zapošljavati u drugim državama članicama, pri čemu će uživati sva radna i socijalna prava i porezne olakšice, također na europskom popisu specifičnih proizvoda naći će se i autohtoni proizvodi iz BiH. Ovo svakako nisu jedine prednosti ali su jedne od najbitnijih na zapadnom Balkanu, jer su upravo ove stavke problemske – istaknuto je, između ostalog u izvještaju, prenosi NICK.