Evropska unija traži da Bosna i Hercegovina poveća javne investicije i ubrza reforme kojima će se podstaći privatno ulaganje, navodi se u Zajedničkim zaključnicima Ekonomskog i finansijskog dijaloga između Unije i država zapadnog Balkana te Turske, otkriva Nezavisni istraživački centar NICK.
Prije nekoliko godina uspostavljen je ovaj mehanizam ekonomskog nadzora u kojem Brisel prati napredak država u pogledu ekonomije i finansija te daje precizne smjernice na osnovu planova koje šalju države u procesu proširenja. Kada je riječ o BiH, pored nekoliko pozitivnih aspekata naša zemlja je kritizirana zbog manja investiranja i sporosti u reformama što bi, kako navode, moglo biti rizik za kontinuirani ekonomski rast koji je evidentan.
- Ekonomski program BiH očekuje da ekonomski rast BiH sa 3,5% u 2019. poraste na 3,8% u 2021. No, ta osnovna projekcija odražava neuspjeh vladine politike da značajno ubrza ekonomski rast kroz jača javna ulaganja i kroz adekvatne korake za poboljšanje poslovnog okruženja, koje bi potaknule jače private ulaganja – navodi se između ostalogu u dokumentu koji je usvojen 2. maja ove godine.
Kako ističu, budžeti u BiH ostvaruju viškove, zasnovane na većim prihodima i manjoj potrošnji, ali ovakva pristup kako ističu iz EU ne odgovara na ključne izazove države.
- Potrebno je povećati javne investicije, na osnovu strategije ulaganja i stvarne implementacije. Smanjiti potrošnju na plate u javnom sektoru, na osnovu potpune evidentiranje zaposlenosti u javnom sektoru te unaprijediti ciljanje socijalnih transfera na osnovu potreba – navode iz EU.
Širom regiona, potrebni su dodatni napori za borbu protiv korupcije, poboljšanje vladavine prava i jačanje institucija u cilju promovisanja konkurentnosti.
- Obraćanje ovim temeljnim zabrinutostima je preduslov za uspješnu transformaciju ekonomije – navedeno je, između ostalog u zaključcima.