Human Rights Watch: BiH ostvarila ograničen napredak u pogledu ljudskih prava, ali se RATNI ZLOČINCI JOŠ SPORO PROCESUIRAJU!

Bosna i Hercegovina je u 2018. godini ostvarila ograničen napredak u rješavanju dugotrajnih problema vezanih za ljudska prava, navodi se u najnovijem izvještaju ogranizacije Human Rights Watch, otkriva Nezavisni istraživački centar NICK.

– Pripadnici nacionalnih manjina nisu se mogli kandidirati za predsjednika na općim izborima 2018. jer nisu izmjenjene diskriminirajuće odredbe ustava. Vlasti nisu pružile osnovnu pomoć hiljdama tražitelja azila i migranata koji su stigli 2018. godine. Novinari su se i dalje suočavali s prijetnjama i uplitanjem u njihov rad. Slučajevi ratnih zločina i dalje se sporo rješavaju – navodi se u, između ostalog u izvještaju.

Human Rights Watch (HRW) je navela u svom Svjetskom izvještaju za 2019., objavljenom damas, kako su balkanske zemlje prošle godine ostvarile tek skroman napredak na području ljudskih prava, navodeći kao razlog nedostatak podrške za procesuiranje ratnih zločina i razna druga pitanja.

 

  • Na neki način ovo je mračno vrijeme za ljudska prava. Ipak, dok autokrati i zlostavljači prava mogu uhvatiti naslove, branitelji ljudskih prava, demokracije i vladavine prava također dobivaju na snazi – izvršni direktor HRW-a, Kenneth Roth , napisao je u eseju uključenom u globalni izvještaj.

HRW-ov Svjetski izvještaj 2019. sažima ključne probleme ljudskih prava u više od 90 zemalja i teritorija širom svijeta, oslanjajući se na događaje od kraja 2017. do decembra 2018. godine.

Kada je u pitanju BiH, predmeti ratnih zločina riješeni su sporo, dok je revidirana Nacionalna strategija za procesuiranje ratnih zločina čekala odobrenje Vijeća ministara, vlade, od veljače 2018. godine.

Unatoč višestrukim presudama Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava (ECtHR) da Ustav diskriminira etničke i vjerske manjine, tijekom godine nije bilo napretka u pogledu izmjene i dopune kako bi se Romima, Židovima i drugim manjinama omogućilo da se kandidiraju za predsjedništvo na općim izborima.

Vlasti u Mostaru nisu ponovno promijenile izborni statut grada.

  • Broj tražitelja azila i migranata koji ulaze u zemlju značajno se povećao tijekom godine. Prema podacima Službe za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine, od siječnja do studenog 2018. u Bosnu i Hercegovinu ušlo je 21.163 tražitelja azila, od kojih je većina podnijela zahtjeve za azil ili su naveli namjeru podnošenja zahtjeva za azil, u usporedbi sa samo 755 osoba koje traže azil. Tri najveće nacionalnosti su Pakistan, Iran i Sirija – istaknuto je.

Dvadeset i tri godine nakon završetka rata, samo 42 posto bosanskih izbjeglica vratilo se u BiH, prema Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice, a 91.813 je ostalo interno raseljenim krajem lipnja 2018. godine, a mnogi još uvijek žive u 156 kolektivnih centara, istaknuto je, prenosi NICK.