Lideri svih država članica Evropske unije te lideri šest država zapadnog Balkana susret će se sutra na samitu u Sofiji od kojeg se očekuje da bude historijska prekretnica u integraciji regije u Evropsku uniju. Na inicijativu bugarskog predsjedavanja Evropskom unijom, a pod pritiskom rastućeg utjecaja drugih sila na Zapadnom Balkanu, Brisel je sazvao sastanak sa najvišem nivou signalizirajući tako da lidersku poziciju u regiji nema namjeru prepustiti drugima.
Domaćini samita EU-Zapadni Balkan će biti bugarski premijer Boyko Borisov, predsjednik Evropskog vijeća Donald Tusk i Federica Mogherini, specijalna predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost. Bosnu i Hercegovinu će predstavljati Bakir Izetbegović, predsjedavajući Predsjedništva BiH. U bh. delegaciji će učestvovati i neki državni ministri poput Mirka Šarovića i Igora Crndatka.
Nezavisni istraživački centar NICK analizira uzroke, domete i moguće rezultate samita od kojeg regija očekuje, a Brisel najavljuje, mnogo.
Šta je dovelo do samita, prvog nakon 15 godina?
Susret u Sofiji je prvi samit poslije historijskog u Solunu 2003. godine na kojem će učestvovati najviši zvaničnici svih 28 država članica Evropske unije, te predstavnici država regije. Petnaest godina nakon što je u Grčkoj Evropska unija obećala svim državama, uključujući i BiH da će, kada ispune uvjeti postati članice Unije, šest država je još uvijek relativno daleko od članstva.
Posljednjih više od osam godina, većina država je sporo napredovala ka članstvu, a evropski zvaničnici su višestruko izjavljivali da je potrebna pauza u proširenju. Ali, zbog rastućeg utjecaja, ponajprije Rusije, ali i Kine i Turske te tektonskih promjena u vanjskoj politici SAD, dio članica Evropske unije zatražio je da se Zapadnom Balkanu posveti više pažnje te ubrizga novi intenzitet u proces saradnje, povezivanja i proširenja.
Samit u Sofiji je, stoga, prije svega reakcija Brisela na globalne promjene u odnosu moći i utjecaja svjetskih sila.
EU želi zadržati međunarodni utjecaj u regiji koja je samom geografskom srcu Evrope, sa kojom ima duboke ekonomske, kulturne i političke veze. Samit mnogo više treba Evropskoj uniji nego Balkanu, gdje uprkos određenim problemima sve države i dalje polažu mnogo na proces integracije, a ispunjavanje evropskih standarda je u vrhu agende svih regionalnih vlada.
Da li to znači da samit neće imati očekivani značaj?
Za države Balkana, a posebno BiH, to uopće ne mora biti loš razvoj situacije.
Naime, najveće dosadašnje proširenje Evropske unije se i dogodilo nakon krupnih promjena na međunarodnoj sceni koje su nastale padom komunizma. Velika većina država bivšeg istočnog bloka, pa i Bugarska i Rumunija, koje po mnogima nisu ni izbliza ispunile uvjete koje se sada traže od država Balkana, postale su članice.
Probuđeni interes, u prvom redu Berlina i Pariza, ali i evropskih birokrata za Balkan, šansa je za države regije da se približe članstvu i dodatno ekonomski povežu sa naprednim evropskim demokratijama.
Međutim, iz Brisela uoči samita poručuju da formalni napredak bilo koje od država ka članstvu neće biti predmetom razgovora i odluka u Sofiji.
Brisel hoće reći da neće biti nikakvih izmjena pravila, kriterija niti prečaca, bez obzira na to koliki utjecaj Rusija ili Turska ostvarivali u pojedinim državama članicama. EU se, uoči samita, diči milijardama eura koje svake godine ubrizgava kroz fondove, ali i kroz strane investicije u regiji. Po tome je, bez sumnje, daleko ispred bilo koje nadolazeće sile u regiji.
Da li je riječ samo o utvrđivanju gradiva i zašto?
Brisel, dakle, ovim samitom u Sofiji, mnogo više želi zaštiti do sada postignuti napredak, uspostavljene mehanizme, spriječiti daljnju razgradnju veza EU-Zapadni Balkan, postignutu stabilnost regije, želi potvrditi svoju interesnu sferu – nego što bi, kako neki očekuju – htio uvesti revoluciju u proces proširenja.
Naprotiv, većina članica Evropske unije smatra da proces proširenja ostvaruje ograničen, ali ipak trajan napredak u svim državama regije. Baš onakav kakav većina građana u EU želi – spor, ali stabilan, obzirom da javnost ni političari u EU nisu spremni za nove velike promjene i proširenja, bar ne dok sami ne odluče šta će sa Unijom nakon izlaska Velike Britanije i u vrijeme krupnih globalnih političkih promjena.
Da, susret predsjednika i premijera u Sofiji, uglavnom, će biti „utvrđivanje gradiva“. No, u datim okolnostima i to je izuzetno važno za Balkan, posebno Bosnu i Hercegovinu, gdje je evropska agenda ne samo srž aktivnosti vlada, nego i vezivno tkivo za djelovanje političkih predstavnika svih konstitutivnih naroda. Slabljenjem evropske perspektive i utjecaja EU, u mnogome utječe na funkcioniranje državnih vlasti u BiH.
O čemu će onda razgovarati lideri?
Brisel se pobrinuo da, iako neće biti odluka o pitanjima proširenja, samit u Sofiji ipak ima, osim geopolitičkih i neke konkretne efekte za regiju. Lideri će razgovarati u okvirima „agende lidera“, koju je EU definirala prije nekoliko mjeseci. EU je spreman uložiti više u transportno povezivanje, izgradnju autocesta što je preduvjet za nove investicije i rast trgovine. Lideri će tražiti nove kanale za saradnju i u oblastima sigurnosti i vanjske politike.
Očekuju se i razgovori o povezivanju mladih, prenosu tehnologije, inovacija, širenju okvira za obrazovnu saradnju te jačanje kulturne razmjene. Brisel želi sada sebi približiti Balkance, građane, ali da države i političari nastave svojim ritmom. Na marginama sastanka lidera bit će održano niz vrlo konkrentih panela i susreta, koji će definirati dodatni angažman Unije na drugim poljima u pogledu saradnje sa Zapadnim Balkanom.
Gdje će biti održan samit?
Susret lidera će biti održan u monumentalnoj Nacionalnoj palači kulture u Sofiji, koja se smatra najvećim kongresnim centrom u jugoistočnoj Evropi.
